Vic dana: Svekrva

Svekrva
Mile i Josip se sretnu.
Mile: Čuo sam da ti je svekrva umrla. Šta je imala?
Josip: E, malu štedna knjižicu, ali ništa drugo.
Mile: Ne, mislim, šta joj je nedostajalo?
Josip: Aha, solidna penzija i dobar stan.
Mile: Ne, čovječe, mislim, zašto je umrla?
Josip: Ah, to ……… Rekao sam joj da ide u podrum po krompir kako bismo ga mogli pojesti za ručak, ali ona je pala niz stepenice i slomila vrat.
Mile: Oh, užas! Strašno! I šta ste tada uradili?
Josip: Pa makarone.

Bonus članak:

Pijete li tri i po čaše vina sedmično? Zatim morate pročitati sljedeće

Za mnoge tri čaše vina i pola sedmično ne zvuče previše. Ali istraživači su otkrili da čak i tako malo alkohola ima posljedice na naš mozak. Vremenom se to očituje u tome da imamo veći rizik od razvoja demencije, teške hronične bolesti koja utječe na naše pamćenje, sposobnost razumijevanja, učenja, govora, prosuđivanja, orijentacije …

Demencija je kronična progresivna bolest mozga koja u velikoj mjeri utječe na kvalitetu života. Ako nešto možemo učiniti da to izbjegnemo, zaista je poželjno to učiniti. Pogotovo ako imate bolest u porodici. A naučnici kažu da čak i male količine alkohola utječu na mozak i povećavaju rizik od demencije. Već su količine koje smo do sada smatrali prihvatljivima. Pročitajte na dnu članka koje su to količine.

Istraživači sa britanskih univerziteta Oxford i Cardiff proučavali su više od 13 000 odraslih osoba. U četiri godine muškarci i žene koji su pili malo više od mjere alkohola dnevno pokazali su značajan pad moždanih sposobnosti. Oni koji piju još više dnevno izloženi su još većem riziku, upozoravaju Britanci koji su na Ostrvu otvorili i raspravu o tome trebaju li smanjiti prihvatljivu količinu alkohola za starije odrasle osobe. Kažu da ne razgovaramo dovoljno o tome šta alkohol čini ljudima starijim od 60 godina. Smatraju da je količina alkohola koja bi za njih trebala biti prihvatljiva previsoka. Na Ostrvu bi ovo trebalo biti četrnaest mjera tjedno. U našoj zemlji to je već smanjeno na sedam mera nedeljno.

Studija, objavljena u Journal of Public Health, ispitala je 13.342 odrasle osobe u dobi od 40 do 73. Njihov mozak testiran je na početku studije i nakon četiri i po godine. Oni koji su pili više od deset grama alkohola dnevno, prošli su mnogo gore na drugom testu. To je bilo posebno očito kod starijih od 60 godina, što se smatra da ukazuje da s godinama postajemo osjetljiviji na alkohol.

Profesor Moore vjeruje da alkohol oštećuje mozak na dva načina. Prvo uništava nervne ćelije koje nose signale. Što smo stariji, to manje naš mozak ima sposobnost regeneracije ovih ćelija. Šteta postaje nepopravljiva. Uz to, alkohol sprečava mozak da apsorbira vitamin B1. To je pak vitamin koji je potreban mozgu.

Druga studija objavljena u časopisu Lancet Public Health Journal otkrila je da bi veća konzumacija alkohola mogla povećati rizik od demencije za čak trećinu. Čak 39 posto dijagnoze bolesti prije 65. godine ima oštećenje mozga povezano s alkoholom. Sada je, međutim, studija dva britanska univerziteta pokazala da je umjereno piće već rizično.

Ali što je umjerena ili prihvatljiva konzumacija alkohola koja ne bi trebala imati nikakvih zdravstvenih posljedica?

Muškarci ne bi trebali piti više od četrnaest mjerica alkohola tjedno. Žene i starije od 65 godina ne bi trebale piti više od sedam mjerica alkohola tjedno.

Za muškarce to znači da u jednom danu ne biste trebali piti više od dva decilitra vina, jednu bocu piva, dvije klasice rakije ili pola litre mošta.

Žene i starije od 65 godina ne bi trebale piti više od decilitra vina, pola boce piva, prstohvat rakije ili dva i po decilitra mošta.

Naravno, to ne znači da je prihvatljivo svakodnevno piti alkohol! Ne biste trebali konzumirati alkohol barem dan ili dva sedmično.