Porodica mog dečka
To sam i uradila, i češće ću od sada raditi.”
vir ispovijesti: novi.ba
BONUS ČLANAK: Koja je razlika između brige, stresa i anksioznosti?
Anksioznost, stres i anksioznost povezani su s negativnim iskustvima, ali nemaju isto značenje. U malim dozama to mogu biti pozitivne sile koje nas vode naprijed i potiču na pronalaženje konstruktivnih rješenja. Ali u današnjem načinu života pretjerano smo izloženi neprestanom premlaćivanju negativnih događaja i situacija na koje nemamo utjecaja, što dodatno pojačava negativna iskustva i utječe na kvalitetu života.
Koje su brige?
Zabrinutošću se mogu nazvati bilo kakve negativne misli koje se odnose na stvari koje bi mogle poći po zlu u budućnosti i imati veći ili manji utjecaj na nas. To su često ponavljajuće, opsesivne misli, ali one se događaju samo u našem umu, a ne u tijelu. Možemo brinuti o svom zdravlju, budućnosti, djeci i rodbini, materijalnoj situaciji, radnom mjestu, vezama … Brige igraju važnu ulogu u našem životu, jer nas na neki način motiviraju na akciju i rješavanje problema, a to je nešto pozitivno. To je način na koji nas mozak usmjerava na pronalaženje rješenja i na taj nas način štiti. Ako brige postanu intenzivne ili jednostavno ne možemo pronaći izlaz iz njih, one više nisu nešto ohrabrujuće, ali imaju štetan učinak na nas.
Kako se manje brinuti?
– Postavite vremensko razdoblje kada vrijeme posvetite problemu koji vas muči (npr. 20 minuta). Za to vrijeme razmotrite moguća rješenja i pokušajte se smiriti. Kada ovo vrijeme istekne, svjesno preusmjerite svoje misli.
– Kad primijetite da vas nešto počinje zabrinjavati, usredotočite se na sljedeći korak i akciju. U ovom je slučaju akcija ključna ako želimo prevladati brige koje nam ne daju mira.
– Zapiši svoje brige. Istraživanje je pokazalo da samo 10 minuta pisanja može pomoći smirivanju misli.
Zapamtite: Zabrinutost je korisna samo ako dovodi do promjena.
Šta je stres?
Stres je fiziološki odgovor na vanjski događaj. Međutim, da bi ciklus stresa uopće započeo, mora postojati stresor, što je najčešće neka vanjska okolnost. To su, na primjer: teži radni izazov za koji imamo vrlo malo vremena; loša medicinska dokumentacija i slično. Ukratko, to je reakcija na promjene u okolini nad kojima nemamo kontrolu ili osjećamo da nemamo dovoljno resursa da se nosimo s njima.
Kako djeluje stres?
– U pretpovijesno doba stres je bio prirodan odgovor na prijetnju koja je u to vrijeme bila, na primjer, grabežljivac u grmlju. Danas nemamo takve prijetnje, ali imamo druge kod kojih stres također pokreće limbički sustav u mozgu i oslobađanje adrenalina i kortizola, koji pomažu tijelu da se nosi s prijetnjom. Simptomi i znaci stresa uključuju ubrzani rad srca, plitko disanje, znojne dlanove … Također razlikujemo akutni i hronični stres. Akutno doživljavamo kada se, na primjer, probijemo kroz gust promet i ne znamo hoćemo li stići na vrijeme na posao ili na sastanak. U ovom slučaju, stres prestaje kad se situacija riješi. S druge strane, kronični stres je onaj u kojem tijelo ostaje u režimu ‘borbe ili bijega’, pa je povezan s nizom zdravstvenih problema, povećanim rizikom od srčanih bolesti i oslabljenim imunološkim sustavom.
3 stvari koje će vam pomoći u suočavanju sa stresom:
– Fizička aktivnost je način na koji se tijelo može opustiti uz porast adrenalina i kortizola.
– Razmislite šta možete, a šta ne možete kontrolisati. Zatim usmjerite svoju energiju na ono što možete kontrolirati i prihvatite ono što ne možete.
– Ne upoređujte svoj odgovor na stres sa odgovorima nekoga drugog. Ljudi vrlo različito reagiraju na stresne situacije.
Zapamtite: Stres je biološki odgovor tijela i normalan dio našeg života.
Šta je anksioznost?
Ako stres i brige promatramo kao simptome, anksioznost je na vrhuncu. Anksioznost uključuje kognitivni element (briga) i fiziološki odgovor (stres), što znači da anksioznost doživljavamo i u umu i u tijelu. Na neki se način anksioznost događa kada se suočimo s puno brige i sa stresom.
Kako djeluje anksioznost?
Ranije smo spomenuli da je stres prirodni odgovor tijela na prijetnju. Anksioznost je slična stvar, samo što nema prijetnje, pa je to ‘lažni alarm’ koji se događa u tijelu. Također postoji razlika između osjećaja tjeskobe, što može biti sasvim normalan dio svakodnevnog života ili anksioznog poremećaja. Ovo potonje je mentalno stanje koje zahtijeva pomoć stručnjaka.
3 stvari za pomoć kod anksioznosti
– Ograničite unos šećera, kofeina i alkohola. Budući da je anksioznost fiziološka, odnosno osjećamo je na fizičkom nivou, navedeni stimulansi mogu još više izložiti osjećaje.
– Ako ste usred tjeskobne epizode, razgovor i razmišljanje o tome ne pomažu. Umjesto toga, svoje misli i osjećaje preusmjerite na: slušanje muzike, namakanje u kadi, skakanje na mjestu …
– Povežite se sa svojim tijelom, izvodite meditaciju i svjesno se smirite.
Zapamtite: anksioznost se događa u umu i tijelu, pa se iz nje ne možemo samo ‘izvući’.
Koliko god to zvučalo jednostavno, prvi korak ka boljoj psihofizičkoj dobrobiti i manje stresnom životu je praćenje zdravog načina života koji uključuje redovan ciklus spavanja, redovite i hranjive obroke, ograničenje alkohola i cigareta, redovito vježbanje i aktivnosti opuštanja. Cilj svakog od nas je pronaći uravnotežen život u kojem, pored obaveza, ima dovoljno prostora i za one ljepše strane koje nas čine sretnima i savršenima.
